|
Dodo
|
|
Topic Started: Jul 6 2009, 04:31 PM (2,240 Views)
|
|
Vierna
|
Jul 6 2009, 04:31 PM
Post #1
|
- Posts:
- 935
- Group:
- Lycan Master
- Member
- #1
- Joined:
- Mar 9, 2009
|

- Quote:
-
Dodo (lat. Raphus cucullatus) je izumrla vrsta ptica trkačica koja je bila endemična za ostrvo Mauricijus. Ovaj rođak golubova se hranio voćem i gnezdio na tlu. Osnovna hrana ptice dodo bili su plodovi drveta čiji je latinski naziv Sideroxylon grandiflorum, a koje se po njemu naziva „dodoovo drvo“. Ova neobična ptica izumrla je sredinom ili krajem 17. veka i danas se koristi kao arhetip za izumrle životinjske vrste, prvenstveno zbog činjenice da je njegov nestanak prouzrokovan dolaskom čoveka na Mauricijus 1598. Takođe, ostavio je uticaja na kulturu i na jezik, a zauzima značajno mesto u istoriji Mauricijusa.
Poreklo naziva
Pod sadašnjim nazivom, dodoa je prvi put pomenuo engleski diplomata Tomas Herbert (engl. Thomas Herbert), koji je 1629. posetio Mauricijus. Etimologija reči „dodo“ nije tačno utvrđena, ali se pretpostavlja da je naziv ove vrste nastao kao pejorativ. Dovodi se u vezu sa holandskim rečima dodoor (srp. lenjivac), walghvogel (srp. gadna kokoška), zbog ružnog ukusa njegovog mesa, kao i dodaars (srp. debela zadnjica), kako glasi holandski naziv za malog gnjurca. Prema nekim izvorima, reč „dodo“ nastala je od portugalske reči doudo (danas doido), što znači „budala“ ili „lud“. Takođe postoji mogućnost da je naziv ove ptice ustvari onomatopeja njenog zova, koji je približno zvučao kao „do-do“.
Evolucija
Dodo je blizak rođak današnjih golubova. Dodo je, tokom godina, dovođen u srodničku vezu sa nojevima, emuima, barskim kokama, papagajima i dnevnim grabljivicama. Takođe, neki naučnici su tvrdili da postoji mogućnost da je dodo potomak afričkih golubova iz roda Treron koji su se tokom seobe izgubili i naselili Mauricijus. Iako je u porodicu golubova uvršten još sredinom 19. veka, dodoova pripadnost ovoj porodici potvrđena je tek početkom 21. veka, kada je uz pomoć analize DNK utvrđeno da je njegov najbliži srodnik nikobarski golub, koji naseljava Nikobare i jugoistočnu Aziju. Preci dodoa i njegovog najbližeg srodnika — usamljenika sa Rodrigeza, odvojili su se od predaka nikobarskog goluba pre oko 42,6 miliona godina, da bi se 17 miliona godina kasnije i sami diferencirali u zasebne vrste. Kada je Mauricijus nastao kao rezultat vulkanske aktivnosti pre oko 8 miliona godina, dodo ga je naselio i razvio adaptacije na život na izolovanom ostrvu, na kojem se voće moglo pronaći na zemlji i na kojem nije bilo grabljivica.
Anatomija i izgled
Prema navodima holandskih mornara, dodo je bio visok oko 1 m, a težak 20 ili 25 kg. Međutim, novija istraživanja su pokazala da dodo težak 25 kg ne bi mogao da izdrži sopstvenu težinu i da je verovatno bio težak oko 17 kg, a visok oko 75 cm. Polovi su se izrazito razlikovali u veličini (polni dimorfizam) — mužjaci su bili veći i teži.
Pošto mu je hrana bila lako dostupna i kako nije imao prirodnih neprijatelja od kojih bi morao da beži, dodoova krila su nakon nekoliko miliona godina zakržljala. Takođe, grudna kost ove ptice bila je isuviše mala da bi mogla da da dovoljnu potporu grudnim mišićima za let. Kako bi se pripremio za sušnu sezonu, dodo je morao više da jede tokom kišne sezone, kada hrane ima u izobilju. Da bi se u telu ove ptice stvorilo više mesta za masne naslage bez kojih ne bi preživeo nestašicu hrane, dodo je porastao. Zakržljalost krila i drugih delova tela neophodnih da bi se ona pokrenula, kao i povećana telesna masa ovoj ptici su onemogućili letenje. Na osnovu ispitivanja skeleta, utvrđeno je da su dodoovi kukovi bili u uspravnijem položaju nego kod drugih ptica.
Iako dodo jeste bio krupna ptica, nije bio toliko krupan kao što je predstavljen na crtežima evropskih prirodnjaka. Dodoi koji su korišćeni kao modeli za crteže držani su u zatočeništvu, gde su brzo i lako postajali gojazni. Godine 1991. pronađeni su crteži iz 1601. na kojima je dodo prikazan kao vitka ptica.
Poslednji sačuvani primerak prepariranog dodoa nalazio se u Ešmolovom muzeju u Oksfordu sve do 1755, kada je izgoreo u požaru. U oktobru 2005. međunarodni tim naučnika je u jugoistočnom delu Mauricijusa, na poznatom nalazištu dodoovih kostiju Mar o Sonž (fr. Mare aux Songes), pronašao očuvane delove dodoovog skeleta među kojima su se nalazile i četiri nožne kosti, pršljenovi, delovi lobanje, kosti kljuna, kuk, kosti krila i prstiju. Pored ovih kostiju, od kojih su se mnoge nalazile u originalnom položaju, pronađeni su i ostaci dodoovih ptića.[3] Najpotpuniji i najočuvaniji skelet dodoa pronašao je krajem juna 2007. istraživač pećina po imenu Fred, po kome je pronađena ptica dobila nadimak.
Dodoovo perje bilo je meko i sivkasto, dok je na kovrdžavom repu bilo bele boje. Nije ga bilo na prednjoj strani glave, a ono na njenoj zadnjoj strani je bilo svetlije od onog na ostatku tela. Pored dodoa uobičajene boje, na osnovu izjava dva očevica i nekoliko slika, verovalo se da postoji i takozvani beli dodo. Zbog činjenice da je beli dodo imao žuta krila i crne kandže, albinizam nije dolazio u obzir, ali leucizam jeste. Takođe, neki naučnici veruju da je u pitanju bio običan dodo koji nije u potpunosti sazreo, ili da je bela boja perja kod običnog dodoa bila uobičajena u određenim delovima godine.
Noge su mu bile kratke i žute sa po četiri prsta — tri napred i jedan pozadi. Na vrhu svakog prsta nalazila se po jedna crna i debela kandža. Oči su mu bile žute, a boja zdepastog, oko 23 cm dugačkog i kukastog kljuna varirala je od svetlo zelene do bledo žute boje. Svake godine vrh kljuna bi otpao i ponovo izrastao, a dodo ga je, pored za ishranu, koristio i u borbama i ritualima koji su prethodili parenju.
Način života
Dodo je živeo u šumama, iako je na mnogim slikama koje su prvi doseljenici naslikali prikazan na plaži, pored mora. Dodo je živeo u grupama, na šta ukazuje činjenica da su mornari često lovili po više jedinki istovremeno. Kako bi uspeli da se u šumama kreću zajedno i održe grupu, dodoi su pratili bele repove drugih jedinki. Procenjuje se da je životni vek dodoa bio oko 40 godina.
Pretpostavlja se da je za vreme sezone parenja dodo bio veoma borben u štićenju svoje teritorije i oblasti u kojima se hranio, pogotovo zato što je bio veliki i zato što mu je bilo potrebno dosta hrane. Kao ritual pred parenje, dodo je mahao svojim malim krilima. Dodo je bio monogaman — ostajao je sa jednim partnerom do kraja života. Gnezda su pravili na zemlji, od trave, duboko u šumi, a ženka je polagala samo jedno jaje, koje je bilo dugačko oko 8, a široko oko 6 cm. Period ležanja na jajima je bio 49 dana, a jaja je čuvala ženka. Mužjak i ženka su zajedno odgajali pile dok ono ne bi poraslo i napustilo ih. Kako je dodo bio velika ptica, pilićima je trebalo oko 9 meseci da se u potpunosti razviju. Jedan mornar je pijukanje pileta dodoa uporedio sa pijukanjem guščeta. Pošto na Mauricijusu nije bilo grabljivaca koji bi smanjivali njegovu populaciju, dodou je zbog ograničenosti prostora i hrane odgovarao ovako spor ciklus razmnožavanja.
Hranio se plodovima i semenjem raznih biljaka, od kojih je najpoznatija vrsta drveta čiji je latinski naziv Sideroxylon grandiflorum, a koje se po njemu naziva „dodoovo drvo“. Ranije se smatralo da seme ovog drveta može da proklija samo ako prethodno prođe kroz dodoov sistem organa za varenje, zbog čega je vladalo mišljenje da će i samo dodoovo drvo izumreti. Međutim, istraživanjima je dokazano da seme ovog drveta klija i pošto prođe kroz sistem organa za varenje drugih ptica, poput širokokljunog papagaja (lat. Lophopsittacus mauritianus), još jedne endemične vrste koja je živela i izumrla na Mauricijusu, kao i ćurke, koju su na ovo ostrvo u jugoistočnom Indijskom okeanu doneli ljudi. Takođe, izjave nekih mornara sadrže podatke o tome kako je dodo lovio ribu u udubljenjima sa vodom, kao i da je s lakoćom gutao gvožđe i kamenje. Pretpostavlja se da je kamenje gutao kako bi olakšao rad sistema organa za varenje. Pošto su sva vulkanska ostrva, u koja spada i Mauricijus, siromašna krečnjakom, smatra se da je dodo, kako bi zadovoljio svoju potrebu za mineralima, jeo ljušture školjki. Pretpostavlja se da je imao spor metabolizam.
Izumiranje
Mauricijus su oko 1500. otkrili Portugalci i nazvali su ga Ostrvom labudova (port. Islo do Cerne), što znači da su verovatno videli dodoe na njegovoj obali i pomislili da su u pitanju labudovi. Ljudi su naselili ovo ostrvo 1598, kada je 5 brodova iz jedne holandske ekspedicije koju je predvodio Jakob Kornelis van Nek (hol. Jacob Cornelisz van Neck) usled loših vremenskih uslova slučajno dospelo do Ostrva labudova, kako je ostrvo bilo ubeleženo na starim portugalskim kartama. Članovi ekspedicije su ubrzo otkrili veliku, čudnu i poslušnu pticu trkačicu koja je bila lak plen, uprkos svom kukastom kljunu. Kako se nikada ranije nije susretao sa grabljivicama, dodo se nije plašio ljudi koji su ga lovili, iako njegovo meso nije bilo naročito ukusno. Dešavalo se da za jednu gozbu bude ubijeno i do 25 dodoa, iako nije bilo dovoljno ljudi koji bi pojeli toliko meso. Ipak, prema tekstu nemačkog mornara Johana Ferkena (nem. Johan Verken) iz 1613, dodo se svega petnaestak godina od dolaska ljudi na Mauricijus prilagodio i počeo da koristi svoj kljun kao sredstvo odbrane. Takođe, ženke su štitile svoje mlade od ljudi.
Zajedno sa ljudima, stigle su i domaće životinje poput mačaka, pasa, koza i svinja, ali i divlje poput pacova i majmuna. Pošto su se nalazila na zemlji, dodoova gnezda su bila lako dostupna svinjama, majmunima i pacovima, koji su jeli njegova jaja i piliće. Kako je dodo polagao samo po jedno jaje, ovo je imalo ogroman uticaj na njegovo izumiranje. Takođe, pacovi su jeli dosta hrane, što je predstavljalo veliki problem pilićima dodoa za vreme njihovog odrastanja, ali i odraslim dodoima, pogotovo u vreme sušne sezone, kada je hrane bilo malo.
Uništenje staništa nije jedan od faktora koji su uticali na izumiranje dodoa. Značajnije krčenje šuma je počelo tek nakon što je dodo izumro.
Na osnovu više fosila pronađenih 2005, naučnici su zaključili da je moguće da je mnogo pre dolaska ljudi na Mauricijus poplava izazvala smrt velikog broja ovih ptica neletačica.
Dodoa je poslednji put video holandski brodolomac Folkert Everts (hol. Volkert Evertsz) 1662, ali je najprihvaćeniji podatak da je poslednji dodo uginuo 1681, manje od sto godina po dolasku ljudi na Mauricijus. Postoji nedokazana tvrdnja britanskog mornara Harija Bendžamina iz 1681. da je video dodoa. Prema statističkim proračunima, dodo je izumro oko 1690.
Uticaj na kulturu
Kada bi u retkim prilikama moreplovci doneli dodoe u Evropu, prikazivali bi ih u kavezima kao atrakciju. Dodo je dugo bio nepoznanica ljudima, pa su mnogi do sredine 19. veka čak sumnjali u njegovo postojanje. Tek 1865, kada su otkrivene prve kosti dodoa i kada je mauricijuski učitelj Džordž Klark (engl. George Clarke) u javnost izneo rezultate svojih istraživanja o dodou, interesovanje za ovom izumrlom pticom je naglo poraslo. Iste godine, engleski pisac Luis Kerol je objavio kljigu „Alisa u zemlji čuda“ (engl. Alice's Adventures in Wonderland), u kojoj je jedan od likova ptica dodo.
Knjiga američkog pisca Hauarda Valdropa (engl. Howard Waldrop) „The Ugly Chickens“ (srp. ružni pilići), govori o dodou. Engleska spisateljica Dž. K. Rouling je u svojoj knjizi „Fantastične zveri i gde ih naći“ (engl. Fantastic Beasts and Where to Find Them), koja predstavlja dodatak serijalu knjiga „Hari Poter“, opisala biće naziva „diricawl“, i to kao pticu trkačicu koja može nestati po svojoj volji, a koju Normalci smatraju izumrlom i nazivaju je „dodoom“.
Dodo je ostavio uticaja na engleski jezik, u kojem postoje fraze „mrtav kao dodo“ (engl. dead as a dodo), koja se odnosi na nekog ko je sigurno i nesumnjivo mrtav, i „otići dodoovim putem“ (engl. go the way of the dodo), koja se odnosi na izumiranje, prestanak korišćenja neke stvari ili tehnologije, kao i pad u zaborav.
Dodo se nalazi na grbu Mauricijusa. Stanovnici ovog ostrva su na dobar način iskoristili činjenicu da je ono nekada bilo dom najpoznatijoj izumrloj ptici, pa su tako figurice i igračke koje predstavljaju dodoa drugi najprodavaniji proizvodi u prodavnicama na međunarodnim aerodromima na Mauricijusu.
U epizodi TV serije „Simpsonovi“ „Homer the Smithers“, gospodin Berns traži od Homera da mu za doručak donese tost i dodoovo jaje. Takođe, dodoi su prikazani na komičan način u filmu „Ledeno doba“ iz 2002, u kojem uz pomoć zalihe hrane, koju čine tri lubenice, pokušavaju da se spasu od izumiranja.
|
|
|
| |
|
Riquelme
|
Jul 6 2009, 05:23 PM
Post #2
|
- Posts:
- 760
- Group:
- Pup
- Member
- #24
- Joined:
- Jun 20, 2009
|
Dodo-i su mi kraljevi u Ice Age
|
|
|
| |
|
Vierna
|
Jul 6 2009, 05:27 PM
Post #3
|
- Posts:
- 935
- Group:
- Lycan Master
- Member
- #1
- Joined:
- Mar 9, 2009
|
hehe ja ih obozavam... meni su to omiljene (izumrele ) zivotinje
|
|
|
| |
|
Kyra
|
Jul 6 2009, 06:12 PM
Post #4
|
- Posts:
- 1,311
- Group:
- Vampire Master
- Member
- #2
- Joined:
- Mar 9, 2009
|
Ima ih i u ''Alisi u Zemlji chuda''
|
|
|
| |
|
WukyX
|
Jul 6 2009, 06:41 PM
Post #5
|
- Posts:
- 771
- Group:
- Pup
- Member
- #25
- Joined:
- Jun 21, 2009
|
Vi a da nisi malo promasila podforum? Sta radi Dodo u mitovima,legendama...("..." u znacenju fantastika).
Mislim,nije mit,nije legenda i definitivno ga niko nije izmislio. Dodo je samo...izumro.
Inace nemam neko visoko misljenje o zivotinji... po prirodi su spori,glupi i nisu mogli da lete,zasta su sami krivi.
Edited by WukyX, Jul 6 2009, 06:43 PM.
|
|
|
| |
|
Vierna
|
Jul 6 2009, 06:46 PM
Post #6
|
- Posts:
- 935
- Group:
- Lycan Master
- Member
- #1
- Joined:
- Mar 9, 2009
|
opet pokazujem na tri tacke 
znaci ovde ide sve od Grckih Bogova, preko dinosaurusa i dodoa, pa do vilenjaka i patuljaka
|
|
|
| |
|
Riquelme
|
Jul 6 2009, 07:47 PM
Post #7
|
- Posts:
- 760
- Group:
- Pup
- Member
- #24
- Joined:
- Jun 20, 2009
|
- WukyX
- Jul 6 2009, 06:41 PM
po prirodi su spori,glupi i nisu mogli da lete,zasta su sami krivi. Kriva je priroda jbg, nisu imali neprijatelja........
|
|
|
| |
|
Vierna
|
Jul 6 2009, 09:47 PM
Post #8
|
- Posts:
- 935
- Group:
- Lycan Master
- Member
- #1
- Joined:
- Mar 9, 2009
|
- WukyX
- Jul 6 2009, 06:41 PM
po prirodi su spori,glupi i nisu mogli da lete bas zato su mi slatki 
mada nisu toliko glupi, koliko su poverljivi, jer kao sto kaze Riki, nisu imali neprijatelje....
|
|
|
| |
|
WukyX
|
Jul 6 2009, 11:25 PM
Post #9
|
- Posts:
- 771
- Group:
- Pup
- Member
- #25
- Joined:
- Jun 21, 2009
|
- Vierna
- Jul 6 2009, 06:46 PM
opet pokazujem na tri tacke  znaci ovde ide sve od Grckih Bogova, preko dinosaurusa i dodoa, pa do vilenjaka i patuljaka  E da sam ja otvorio temu ovde premestila bi je 100%!
A i da,tu ste upravu za neprijatelje...bese to malo mirno pusto ostrvo...sve dok ne dodjose ljudi i dovedose svinje i majmune.
|
|
|
| |
|
Vierna
|
Jul 6 2009, 11:26 PM
Post #10
|
- Posts:
- 935
- Group:
- Lycan Master
- Member
- #1
- Joined:
- Mar 9, 2009
|
da, stoke neotesane -.-
ne bih 100% jer ne bih imala gde da premestim!
|
|
|
| |
|
Riquelme
|
Jul 6 2009, 11:34 PM
Post #11
|
- Posts:
- 760
- Group:
- Pup
- Member
- #24
- Joined:
- Jun 20, 2009
|
Da, stoke, kako su mogli da ubijaju male slatke gotivne dodo-e....
|
|
|
| |
|
WukyX
|
Jul 6 2009, 11:37 PM
Post #12
|
- Posts:
- 771
- Group:
- Pup
- Member
- #25
- Joined:
- Jun 21, 2009
|
Zato sto su u to doba ljudi bili povrsni...vise nego sada!
Pa Vi jbt,stavi Dodoa u Zivotinje!
|
|
|
| |
|
Vierna
|
Jul 6 2009, 11:37 PM
Post #13
|
- Posts:
- 935
- Group:
- Lycan Master
- Member
- #1
- Joined:
- Mar 9, 2009
|
tako je.... jos su u to vreme, kad su ljudi tek dosli na njihovo malo ostrvo, dodoi bili prave dobrice i nisu napadali ljude, vec su bili druzeljubivi....
|
|
|
| |
|
Riquelme
|
Jul 6 2009, 11:49 PM
Post #14
|
- Posts:
- 760
- Group:
- Pup
- Member
- #24
- Joined:
- Jun 20, 2009
|
Ali ljudi su najgore i najkrvolocnije zivotinje....
|
|
|
| |
|
Althinne
|
Jul 7 2009, 01:21 PM
Post #15
|
- Posts:
- 595
- Group:
- Vampires
- Member
- #30
- Joined:
- Jun 27, 2009
|
- Riquelme
- Jul 6 2009, 11:49 PM
Ali ljudi su najgore i najkrvolocnije zivotinje.... Tu se slažemo...
Inače, šo se Dodoa tiče, nikad nisam nešto ni obraćala pažnju na njih Nisu mi baš nešto dragi... Nemam pojma...
|
|
|
| |
|
WukyX
|
Jul 7 2009, 02:38 PM
Post #16
|
- Posts:
- 771
- Group:
- Pup
- Member
- #25
- Joined:
- Jun 21, 2009
|
I sto tema nije prebacena u zviotinje?
|
|
|
| |
|
Vierna
|
Jul 7 2009, 03:30 PM
Post #17
|
- Posts:
- 935
- Group:
- Lycan Master
- Member
- #1
- Joined:
- Mar 9, 2009
|
procitaj opis podforuma Zivotinje
|
|
|
| |
|
Kyra
|
Jul 7 2009, 05:10 PM
Post #18
|
- Posts:
- 1,311
- Group:
- Vampire Master
- Member
- #2
- Joined:
- Mar 9, 2009
|
Ali ima ga u Alisiiiiii
|
|
|
| |
|
WukyX
|
Jul 7 2009, 11:19 PM
Post #19
|
- Posts:
- 771
- Group:
- Pup
- Member
- #25
- Joined:
- Jun 21, 2009
|
- Vierna
- Jul 7 2009, 03:30 PM
procitaj opis podforuma Zivotinje  A gde je opis!? Ja ga nigde ne vidim. 
A predpostavljam da ga nisi premestila jer je to izumrla zivotinja...kao i ovi dinosaurusi.
Al sad necu da te teretim i da kazem da mozes u pdf Zivotinje da napravis pdf Izumrle Zivotinje i Dinosaurusi i tako to... Ooops,izletelo mi!
|
|
|
| |
|
Vierna
|
Jul 7 2009, 11:22 PM
Post #20
|
- Posts:
- 935
- Group:
- Lycan Master
- Member
- #1
- Joined:
- Mar 9, 2009
|
e bas necu 
meni se svidja ovde 
- Quote:
-
Zivotinje sve zivotinje koje jos uvek naseljavaju nasu planetu
|
|
|
| |
| 1 user reading this topic (1 Guest and 0 Anonymous)
|